Intervju sa Harisem Ališićem (senior analitičar za socijalne medije u Al Jazeeri) 

Haris Ališić je trenutno senior analitičar za socijalne medije u Al Jazeeri. Radi i živi u Dohi i Sarajevu, a zbog ovog radnog mjesta se doselio čak iz Švedske, gdje je, između ostalih, radio za firme E.ON, Notified, Nordea te studirao komunikacije i medije na Univerzitetu u Lundu. Inače je sretno oženjen i otac petero divne djece.

Neximuss: Harise, jedan si od rijetkih koji su se iz inostranstva vratili u BiH, šta je za tebe bio presudni faktor da pristaneš na to?

Haris: Period od par godina nakon progona iz BiH proveo sam opsjednut željom za povratkom. Kako je vrijeme teklo osjećao sam se sve više integrisan u Švedskoj, da bih se na kraju počeo osjećati kao domicilni, a Švedsku svojom drugom domovinom. Međutim, u meni (kao i u ogromnoj većini drugih iseljenih Bošnjaka) uvijek je prisutna želja da doprinesem razvoju BiH, koliko je to u mojoj mogućnosti. Kada su mi moji šefovi u Dohi predložili da, pored rada na našim drugim kanalima, preuzmem i odgovornost za strateški (a inicijalno i operativni) dio posla na digitalnim platformama Al Jazeere Balkans, rado sam to prihvatio.

Neximuss: Ti radiš u Sarajevu u zgradi Al Jazeera Balkans, ali tvoji zadaci kao social media analitičara su globalni, tj. nisu ograničeni na BiH. Koje alate koristiš da bi imao dobar pregled?

Haris: Cijeli moj team radi globalno i sarađujemo sa svih naših skoro 30 kanala. Pored toga, blisko sarađujemo sa Googlom, Twitterom, Facebookom i mnogim drugim eksternim firmama. Kao medijska kuća koja ima najveći globalni footprint, naše potrebe su dosta kompleksne. Također postoji razlika između strateških i operativnih potreba, što se dalje diferencira kao potreba različitih kanala i tržišta na kojima oni djeluju. Na naše veliko zadovoljstvo timovi iz gore spomenutih globalnih giganata tijesno sarađuju sa nama, kada god nam je njihova pomoć potrebna pa tako i kod sticanja pregleda. Pored toga, koristimo i mnoge komercijalne alate koji su dostpuni i drugima, ali imamo i pristup stvarima koje su napravljene specifično za nas. Al Jazeera je, prije svega, editorijalna organizacija i naš cilj nisu primarno klikovi, like-ovi i slične stvari (koje su u biti sekundarne), već nam je cilj da ispričamo neispričane priče i budemo glas onih čiji se glas inače ne čuje. Važno je napomenuti da se mi kao organizacija ne bavimo samo outputom, već socijalne i nove medije koristimo kao bitan kanal za input.

Haris Ališić

Neximuss: Kako ocjenjuješ svijest domaćih (balkanskih) firmi po pitanju socijalnih medija?

Haris: Određen nivo svijesti postoji. Mnoge firme imaju barem Facebook stranicu međutim stvari su u mnogim slučajevima još u povojima. Čini se da je mnogima teško prodrijeti dalje od mjerenja broja like-ova, iako to samo po sebi ne znači apsolutno ništa. Pretpostavljam da je to ono što im mnoge agencije prodaju kao bitan parametar. Preporučio bih firmama da investiraju više u internu kompetenciju tako da i kad kupuju znaju šta treba da kupe, ali i da socijalne medije prestanu tretirati isključivo kao kanal za output. Socijalni mediji su jako moćne platforme koje, pametno iskorištene, mogu doprinijeti poslovnom uspjehu. Firme mogu izabrati i da ignoriraju socijalne medije, ali neka budu sigurne da socijalni mediji ne ignoriraju njih i da se o njima tamo priča! Jedino što izgube je mogućnost da utiču na stvaranje imidža o samima sebi.

Neximuss: Al Jazeera Balkans je na Balkanu brzo postala popularan TV kanal, ali i web portal. Kolike zasluge pripadaju zapravo kvalitetu sadržaja, a kolike širenju istog putem socijalnih medija?

Haris: Kvalitet sadržaja je ključ svega. Mnogi će reći: ‘Content is king’, što je djelimično istina, međutim: ‘Context is king too‘. Bez kvalitetnog sadržaja uzalud su vam stručnjaci i gurui iz socijalnih medija. Mogu čak biti i kontraproduktivni i omogućiti velikom broju ljudi da vide koliko ste zaista loši. Ukoliko imate kvalitetan sadržaj, uspješna amplifikacija i širenje putem socijalnih medija postaje bitan faktor. To je jedini kanal putem kojega možete postići značajan i dramatičan skok u broj čitalaca/posjetilaca/kupaca. Drugi kanali su također bitni, ali teško da mogu doprinjeti dramatičnom napretku.

Neximuss: Al Jazeera često u svojim emisijama poziva gledaoce na tvitanje, koji se onda uživo prikazuju tokom emisije. Da li se ti tvitovi cenzurišu?

Haris: Svako ko tweeta je vlasnik svoga tweeta i to radi sa svoga accounta. Mi naravno, na to nemamo nikakav uticaj. Od tweetova koji nam se upute mi određene objavljujemo kada za to postoji mogućnost i editorijalna potreba. Tweetove koje objavljujemo ne cenzuriramo ali biramo koje objavljujemo. Velika prednost socijalnih medija je da vam ne treba niko, nikakva medijska kuća, da biste iznjeli svoje mišljenje i prezentirali ga milionima ljudi. Vaš tweet može da vidi svako, pa čak i ukoliko medjiske kuće ne žele da ga objave.

Socialnumbers.com statistika za BiH 15.5.2014.

Neximuss: U BiH nekoliko firmi upošljava tzv. community menadžere (CM) koji vode socijalne medije tih firmi. Iako domaće firme često nemaju jasnu PR strategiju, većina CM-ova strahuje od velikih hejtova i ličnog prozivanja. PR stručnjaci su po tom pitanju podijeljeni, jedni kažu da ništa ne treba brisati, dok drugi tvrde da treba biti izuzetno brz i to ukloniti. Kako ti gledaš na takve situacije?

Haris: Moto Al Jazeere je ‘Voice of the voiceless‘ i težimo ka tome da prezentiramo što veći broj različitih stavova. Svi mogu iznositi svoj stav pa čak i kad to znači kritizirati nas. Nikakve komentare koji su prema nama kritični ne brišemo. Ljudi imaju pravo da im se neki od naših priloga ne svidi i imaju pravo da to i kažu. Dio snage Al Jazeere leži u tome da smo otvoreni za kritiku.

Neximuss: Statistika kaže da je Google+ za petama Facebooku po broju korisnika, ali ne i aktivnih korisnika. Jedni hvale i savjetuju ulaganja sve više energije u Google+, dok drugi i dalje tvrde da se taj kanal još može zanemariti. Kakva su tvoja iskustva po tom pitanju?

Haris: Tretirati G+ kao još jednu socijalnu platformu bilo bi veoma pogrešno jer to je puno više od toga. Sve više i više to je lager koji se nalazi između korisnika i svih drugih Googlovih proizvoda. Google aktivno integrira G+ u sve, od YouTuba pa do Searcha i trend integracije raste. Dobra i kvalitetna prisutnost na G+ utiče na pojavljivanje u searchu, na broj video pregleda na YouTube-u i tako dalje. To je definitivno platforma čija će važnost samo rasti.

Neximuss: Pojedini lokalni biznisi na Balkanu su iskoristili socijalne medije i zaista otvorili vrata ka svojim proizvodima ili uslugama puno dalje nego što im je to prije SM ere bilo moguće. Šta bi ti savjetovao nekom lokalnom web shop-u sa skromnim budžetima (ca. 500EUR/mj.) da radi po pitanju socijalnih medija?

Haris: Prije svega da dobro analiziraju gdje stoje sada. Ko im je publika, kako im publika dolazi, odakle, šta traže, šta nalaze, a šta ne, gdje u procesu odustaju od kupovine. Nakon toga neka to znanje iskoriste da postignu ciljve koje su sebi postavili za narednih godinu dana. Izbor platforme i promocije će zavisiti od ciljne grupe. Ono što često vidim u regiji je da je JAKO teško izvršiti kupovinu. Veoma mali broj prodavnica daje mogućnost plaćanja karticom. Što se mene lično tiče, ukoliko te mogućnosti nema, ja ne kupujem, ne želim da otvaram account na PayPalu ili nečemu trećem da bih mogao da kupim. Izrazito je teško biti mušterija u regiji pa savjetujem da olakšate ljudima da kupuju i da više uložite u korisničku podršku. Zadovoljne mušterije su najbolja reklama. Drugi važan faktor su mobilne platfome. Ukoliko vam site nije responsivan i napravljen sljedeći krilaticu “mobile first”, promjenite to što prije. Mobilni internet nije budućnost, to je sadašnjost.

Ekupi.ba SM statistika

Neximuss: Šta je po tebi dugoročno isplativije? Plaćati eksternu specijalizovanu firmu da kreira i objavljuje SM oglase za neki mj. paušal ili je bolje zaposliti inhouse uposlenika koji će raditi za platu u vrijednosti paušala i brinuti o socijalnim medijima svakodnevno?

Haris: Definitivno je bolje imati internu kompetenciju. Način na koji je pitanje postavljeno implicira mentalitet koji vlada u regiji gdje se socijalni mediji tretiraju kao neka “promotivna” ili “marketinška” platforma. Za to krivim agencije koje tu šuplju priču prodaju firmama, ali i firme koje ne ulažu dovoljno u razvoj interne kompetencije. Vrhunska kompetencija u socijalnim medijima još je u nastanku u našoj regiji. Socijalni mediji su, prije svega, platforme za komunikaciju i svi oni, koji su ih tretirali kao platforme isključivo za oglašavanje, ostali su razočarani. Vaše mušterije žele da komuniciraju sa vama i žele da im budete dostupni kada imaju pitanje ili problem. Vi možete izabrati da to ignorišete, ali vaši konkurenti neće.

Neximuss: Za kraj nam reci kako vidiš ulogu Youtube-a kao zaseban social media kanal i šta misliš kakva budućnost čeka video marketing?

Haris: YouTube je među pet najposjećenijih site-ova na svijetu. Ljudi provode sate i sate dnevno konzumirajući sadržaj na YouTubeu i drugim video servisima. Ovo je jasan pokazatelj da su video platforme izrazito važne i da publika tako misli. Ko izabere da ovo ignorira, sam je sebi kriv. Opet napominjem, nemojte otvoriti YouTube kanal (niti Facebook stranicu, Twitter account ili nešto četvrto) samo da biste to imali već stvarno razmislite šta želite da postignete, izdvojite budžet za to i otisnite se u okean socijalnih medija. Djelimično je to put bez kompasa kao i svako istraživanje, ali nagrada može biti velika i dovesti vas do “obećane zemlje”.

Neximuss: Hvala ti Harise na izdvojenom vremenu i sretno ti u Katru!

 

 

Ostavite trag i recite svoje mišljenje ili pitajte slobodno ...